Vjekovna težnja čovjeka da na neki način sačuva govor, pjesmu ili bilo kakav drugi zvuk potaknula je invenciju i kreativnost ljudskog duha u pronalaženju praktičnog rješenja navedenog problema. Još 1857. Leon Scott konstruira fonoautograf, 1877. Francuz Charles Cros pokušava paleofonom, no tek Thomas Alva Edison uspijeva konstruirati uređaj za snimanje, ali i reprodukciju zvuka. Godine 1877. patentirao ga je pod nazivom fonograf. Kao medij zapisivanja i reprodukcije zvuka upotrebljava se valjak. Takav je sustav imao niz nedostataka, pa se javila ideja o mogućnosti reprodukcije s ploča koju je Edison zaštitio patentom u Americi 1878. Praktično rješenje i realizaciju ideje ostvario je tek 1887. Emil Berliner uporabivši umjesto valjka ploču od šelaka. Berliner koristi i novi uređaj konstruiran upravo za tu namjenu, koji danas znamo pod nazivom gramofon.

   Uloga gramofona i gramofonske ploče nezaobilazna je u suvremenom potrošačkom društvu. Osim u kulturu i umjetnost, gramofon je prokrčio put i današnjim medijima u školstvo, kao suvremeno nastavno pomagalo. S pojavom gramofona javlja se nova kvaliteta, nov odnos prema glazbenom stvaralaštvu, ubrzavajući proces demokratizacije kulture uopće, a današnji nasljednici gramofona stvaraju nove odnose u kulturi i prema kulturi. Ova izložba trebala bi taj proces približiti posjetitelju.

Željko Staklarević